"Kada radimo simulacije pokušavajući vidjeti kakav bi mogao biti utjecaj carinskih previranja na Europu ili SAD, proizlazi da je dugoročni utjecaj na rast bruto domaćeg proizvoda u Europi puno skromniji nego u SAD-u. Procjene za Europu kreću se od 0,2 do -0,3%, a što se tiče BDP-a za SAD procjene su od 0,3 do -2% utjecaja na kretanje BDP-a. Ako pogledate utjecaj preusmjeravanje trgovine, u Europi bi vjerojatno najviše bile pogođene Italija, a zatim Njemačka. No opet, čini se da ukupni utjecaj preusmjeravanja trgovine na Europu nije jako velik. Ako pogledamo današnju situaciju kada Europa ima carinsku stopu od 10% i 25% za čelik, aluminij i automobile, to dovodi efektivnu carinsku stopu za Europu do 13,8% na robu, ali 8,5% ako uzmete robu i usluge zajedno. Još jedna stvar koju želim naglasiti jest da se, po mom mišljenju, previše naglaska stavlja na trgovinu robom. Skloni smo zaboraviti da kod tekućeg računa trgovine roba i usluga, na primjer između europodručja i SAD-a, SAD zauzima 17% ukupnog europskog izvoza, što iznosi 764 milijarde eura od kojih dobra čine samo jednu trećinu. I neprestano pričamo o robi, zaboravljajući na uslužnu komponentu. Europa ima suficit u trgovini robom od 179 milijardi eura, dok SAD ima suficit u trgovini uslugama od 156 milijardi eura. Dakle, ukupno, ako pogledate tekući račun kao što mi kao ekonomisti gledamo, deficit je u osnovi samo 23 milijarde, što nije tako velik broj s obzirom na ukupan iznos," rekao je guverner Boris Vujčić na panelu "The Challenges Posed by Global Economic Fragmentation" u sklopu 2025 Tsinghua PBCSF Global Finance Foruma "A Shared Future: Building an Open and Inclusive Economic and Financial System" u organizaciji Tsinghua University PBC School of Finance 17. svibnja u Shenzhenu.

Komentirajući utjecaj carina na inflaciju, kazao je da je to malo teže procijeniti. "Ovisno o tome hoće li doći do odmazde, gdje ćemo završiti s pregovorima o tarifama sa SAD-om, procjenjujemo da će utjecaj na inflaciju također biti umjeren zato što trenutno ne predviđamo više uzvratne carine s europske strane, a preusmjeravanje trgovine zapravo djeluje deflacijski na inflaciju u Europi. Dugoročni utjecaj zbog fragmentacije, deglobalizacije i carina može biti inflatorniji jer dolazi do pogrešne raspodjele resursa. Svaka vrsta pogrešne raspodjele resursa trebala bi dovesti do niže produktivnosti, a niža produktivnost trebala bi značiti nešto veće inflacijske pritiske. Ali opet, moramo imati na umu da postoje mnogi drugi dugoročni čimbenici koji utječu na izglede inflacije. Primjerice demografija, demografske promjene, starenje stanovništva o čemu, naravno, postoje različite teorije. Neki vjeruju da je starenje stanovništva inflacijski proces, neki da je deflacijski, ovisno o pretpostavkama koje napravite o štednji stanovništva ", objasnio je guverner.

Naglasio je da sigurno da nećemo imati deflacijske pritiske kakvi su se dogodili između 80-ih i 2010. godine. "U Kini, ali i u srednjoj i istočnoj Europi, imali ste ogromnu količinu radne snage koja je u osnovi prešla iz proizvodnje s izuzetno niskom produktivnošću u proizvodnju s višom produktivnošću. Takva vrsta promjene populacije više se nikada neće dogoditi iz demografskih i političko-ekonomskih razloga. To je dovelo do vrlo visokog rasta produktivnosti u Kini ili u srednjoistočnoj Europi i u drugim zemljama u razvoju, što je definitivno stvorilo deflacijski pritisak. Dakle, to je nestalo, ali onda dolazi i proces dekarbonizacije koji djeluje proinflacijski. Možemo raspravljati o tome koliko, ali dugoročno je to svakako proinflacijski proces", smatra Vujčić.

Odgovarajući na pitanje kako Hrvatska, nakon nedavnog ulaska u europodručje, balansira nacionalne prioritete s ciljevima cijelog europodručja, posebno u današnjem fragmentiranom i nesigurnom globalnom okruženju, guverner je rekao da je Hrvatska, otkad je ušla u europodručje, počela osjećati mnoge benefite poput smanjenja troškova zaduživanja. "U prvom redu, više nema deviznog rizika. A za mala i otvorena gospodarstva vrlo je teško upravljati deviznim rizikom. U dobrim vremenima to zapravo nije važno. U dobrim vremenima rekao bih da ne morate biti dio većeg valutnog područja, ali kad god dođe do velike krize, prvo su pogođena mala otvorena gospodarstva s vlastitim valutama, a onda morate platiti visoku cijenu za upravljanje stabilnošću na puno većoj razini nego ako ste unutar velikog. Ponekad ljudi misle da se može voditi vlastitu monetarnu politiku i bolje reagirati na šokove specifične za pojedinu zemlju ako niste dio velikog valutnog područja. Već sam 25 godina guverner ili zamjenik guvernera i mogu vas uvjeriti da to nije slučaj. Samo se čini da se tako može djelovati, ali zapravo ne može. Uvijek morate pratiti što radi velika središnja banka poput ESB-a. Mogu vam dati samo jedan primjer kada je za vrijeme COVID krize ESB započeo kvantitativno popuštanje i kupovao državne obveznice. Mi to nismo htjeli učiniti, nismo htjeli ulaziti u kvantitativno popuštanje. Na kraju smo to morali učiniti. Zašto? Zbog nemogućeg trojstva. Ne možete imati stabilan tečaj, otvorene tokove kapitala i zadržati kamatnu stopu pod kontrolom. Da to nismo učinili, naša bi valuta toliko aprecirala da bismo uvelike izgubili konkurentnost. Zato zaboravite na neovisnu monetarnu politiku kao malo otvoreno gospodarstvo", rekao je guverner. Prema njegovim riječima, hrvatski ciljevi su u osnovi vrlo slični ciljevima EU u ovom trenutku. "Hrvatska je propustila priliku da dovede automobilsku industriju budući da smo malo kasnije ušli u Europsku uniju. Većina automobilske industrije otišla je u Češku, Poljsku, Mađarsku, Slovačku, a trenutno se čini da je to prednost jer je automobilska industrija u problemima i otpušta radnike. Umjesto toga, najbrže rastuća industrija u Hrvatskoj je IT industrija, a tu su i obnovljivi izvori energije. Izgradili smo i LNG terminal 2021. kada smo postali veliki kanal za uvoz LNG-a u Europu nakon što je ruski plin zaustavljen. Hrvatska trenutno stoji jako dobro i zapravo je najbrže rastuće gospodarstvo u Europskoj uniji posljednje četiri godine. Rekao bih da je zasad sve u redu", zaključio je guverner.