Održana 26. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Vijeće za financijsku stabilnost održalo je danas 26. sjednicu pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Tomislava Ćorića, članice Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Martine Verić, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

U prvom dijelu 2026. godine fokus nositelja ekonomskih politika ostao je usmjeren na posljedice povišenih globalnih geopolitičkih napetosti. Izbijanje rata na Bliskom istoku u ožujku 2026. izazvalo je snažan, ali razmjerno kratkotrajan šok na svjetskim financijskim tržištima u smislu  pada cijena dionica i obveznica te naglog skoka cijena energenata. Unatoč nepovoljnim kretanjima skokovi kolebljivosti koji su pritom zabilježeni na svjetskim financijskim tržištima nisu dosegnuli prošlogodišnje razine. Povišena neizvjesnost odrazila se i na domaće tržište kapitala pa se tako smanjila vrijednost glavnoga dioničkog indeksa CROBEX-a. Pritom strukturne slabosti domaćeg tržišta kapitala u obliku visoke koncentriranosti trgovanja i niske likvidnosti dodatno povećavaju učinke povišene neizvjesnosti.

U tim okolnostima domaći sektor financijskih usluga zadržao je otpornost i stabilnost. U prvom tromjesečju 2026. povećana je neto imovina mirovinskih i investicijskih fondova unatoč negativnim tržišnim kretanjima u ožujku te odljevima dijela sredstava iz investicijskih fondova koji međutim nisu bili sistemski. Ipak, kretanja na globalnim financijskim tržištima pridonijela su povećanju sistemskih rizika s obzirom na to da je sektor osjetljiv na tržišne i kamatne šokove, dok je koncentracija ulaganja i nadalje visoka te može pojačati prijenos rizika u uvjetima pojačane kolebljivosti i naglih promjena na globalnim financijskim tržištima.

Uz globalne izvore rizika, dodatne ranjivosti proizlaze i iz domaćega financijskog ciklusa, koji se i nadalje nalazi u uzlaznoj fazi. Kreditna aktivnost banaka u četvrtom se tromjesečju 2025. i početkom 2026. blago usporila, no i dalje je razmjerno snažna pa je na godišnjoj razini rast kredita privatnom nefinancijskom sektoru ostao visok. Nova makrobonitetna ograničenja kriterija kreditiranja potrošača koja su na snazi od srpnja 2025. usporila su rast kredita kućanstvima, osobito rast nestambenih kredita, s obzirom na stroža ograničenja i manje dopuštenih iznimki u odnosu na granice primjenjive na stambene kredite. U prvih šest mjeseci primjene tako su se prepolovili udjeli stambenih kredita s LTV i DSTI omjerima iznad propisanih ograničenja, dok je udio nestambenih kredita s DSTI omjerom iznad propisanog pao još i snažnije. Cijene stambenih nekretnina u četvrtom tromjesečju 2025. su ubrzano rasle u uvjetima snažne potražnje, što je dodatno ojačalo cikličke rizike.

U okolnostima povišenih cikličkih i geopolitičkih rizika viša stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 2,0%, koja će se početi primjenjivati 1. siječnja 2027., ocjenjuje se i nadalje primjerenom za očuvanje otpornosti bankovnog sustava u slučaju materijalizacije cikličkih sistemskih rizika, uzme li se u obzir i djelovanje makrobonitetnih ograničenja kreditiranja potrošača. Relativno visoke propisane stope zaštitnih slojeva kapitala djeluju komplementarno s ograničenjima kriterija kreditiranja potrošača kako bi ojačale otpornost bankarskog sektora i kućanstava te ublažile rizike povezane sa snažnim kreditnim ciklusom.

Iznos i struktura ukupnih i osiguranih depozita nisu se znatnije promijenili tijekom prvog tromjesečja 2026.