Dobro došli na stranice Vijeća za financijsku stabilnost!
Vijeće za financijsku stabilnost međuinstitucionalno je tijelo koje oblikuje makrobonitetnu politiku Republike Hrvatske, a sastavljeno je od predstavnika HNB-a, Hanfe, Ministarstva financija RH i HAOD-a.

Novosti

Objavljeno: 17. lipnja 2024.

Dana 17. lipnja 2024. održana je 22. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ravnatelja Uprave za upravljanje javnim dugom Ministarstva financija Republike Hrvatske Hrvoja Radovanića te predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana i direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Snažna ekspanzija domaćega gospodarstva povoljno je djelovala na otpornost financijskog sustava. Međutim, neizvjesnosti u makroekonomskom, geopolitičkom i financijskom okružju zadržavaju izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima na blago povišenim razinama. Kao glavni rizik za stabilnost financijskog sustava tako su, kao i na prethodnoj sjednici, posebno izdvojene geopolitičke napetosti i rastuća geoekonomska fragmentacija, koje bi se mogle nepovoljno odraziti na globalne ekonomske i financijske tokove, a posredno i na domaće gospodarstvo.

Optimizam na globalnim financijskim tržištima odrazio se na snažan porast cijena financijske imovine u 2023. i prvoj polovini 2024. godine. Navedeni optimizam ponajprije odražava povoljnija gospodarska ostvarenja u odnosu na očekivanja, dobre poslovne rezultate i napredak u usporavanju inflacije, koji je financijska tržišta potaknuo na očekivanja postupnog ublažavanja restriktivne monetarne politike. Rastu cijena pojedinih dionica dodatno je pridonio i entuzijazam glede primjene umjetne inteligencije, pa neka svjetska financijska tržišta pokazuju određene naznake moguće precijenjenosti. Rast vrednovanja na međunarodnim financijskim tržištima reflektirao se i na domaće tržište dionica, koje je zabilježilo rekordan rast u 2023., a slični su se trendovi nastavili i u ovoj godini. CROBEX je u 2024. zabilježio vrijednost iznad 2840 bodova, što je najviša vrijednost u posljednjih deset godina. Osim pozitivnih poslovnih rezultata, rastu vrijednosti domaćih dioničkih izdanja pridonijele su i najave isplata dividenda pojedinih poduzeća te snažna potražnja investitora za najlikvidnijim dionicama. Vrijednosti udjela u obveznim mirovinskim fondovima također su porasle u 2024.

U Hrvatskoj su snažno tržište rada i rast dohodaka poduprli sve snažnije kreditiranje kućanstava, posebno u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se rast stambenih kredita stabilizirao na umjerenim razinama. No, sve dulja ročnost stambenih kredita i rastući omjer otplata duga prema dohocima, u uvjetima rasta cijena stambenih nekretnina i povišenih kamatnih stopa, povećavaju ranjivost potrošača na eventualne nepovoljne financijske okolnosti.

Bankovni je sustav u 2023. ostvario iznimno visoku dobit, kao i na početku 2024. Izglede profitabilnosti u srednjem roku donekle opterećuju povećani kamatni rizik i očekivani nastavak rasta troškova financiranja u uvjetima postupnog prelijevanja sredstava s transakcijskih računa na oročenja. U srednjem bi roku na smanjenje dobiti banaka moglo djelovati i eventualno pogoršanje kvalitete imovine, u skladu s povišenim udjelom kredita u fazi 2, iako se neprihodonosni krediti nalaze na dosad najnižoj razini. Visoke razine kapitala i likvidne imovine čine bankovni sustav otpornim i na malo vjerojatne uvjete stresa, što potvrđuju i rezultati provedenih ispitivanja. U takvim uvjetima makrobonitetna politika HNB-a ostaje usmjerena na održavanje zaštitnih slojeva kapitala na visokoj razini, kako bi sustav ostao sposoban financirati gospodarstvo i u slučaju pogoršanja makroekonomskih ili financijskih uvjeta.