Održana 24. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Vijeće za financijsku stabilnost održalo je danas 24. sjednicu pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Marka Primorca, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana te predstavnica Hrvatske agencije za osiguranje depozita i ostalih članova Vijeća.

Rastuća neizvjesnost, potaknuta porastom napetosti glede međunarodnih trgovinskih odnosa kao i geopolitičkom fragmentacijom, znatno je povećala kolebljivost na globalnim financijskim tržištima. Iako su se cijene financijskih instrumenata uglavnom oporavile u proteklih mjesec dana, produljeno razdoblje naglašene neizvjesnosti u okružju trgovinskih sukoba i nastavka geopolitičke fragmentacije može povećati tržišne oscilacije i pogoršati raspoloženje ulagača, ali i potrošača te poduzetnika. Upravo su zato geopolitički rizici najvažniji izvor sistemskih rizika za financijsku stabilnost.

Domaće financijsko tržište na početku 2025. također je obilježilo pogoršanje tržišnog raspoloženja uz snažne kratkotrajne korekcije, no u drugoj polovini travnja tržišta su se oporavila i nadoknadila prijašnje gubitke. Stoga je glavni dionički indeks čak blago porastao u prva četiri mjeseca 2025., dok se obveznički indeks CROBIS tek neznatno smanjio. Unatoč povišenoj kolebljivosti sektor financijskih usluga ostao je stabilan zahvaljujući većoj diversifikaciji portfelja po klasama imovine i geografskim regijama. U prva četiri mjeseca 2025. prinosi mirovinskih fondova ostali su pozitivni, u sektoru investicijskih fondova nije bilo znakova sistemski značajnih odljeva sredstava, a u pojedine se kategorije, poput novčanih fondova, nastavio snažan priljev sredstava. Rezultati nedavno provedene vježbe stresnog testiranja dodatno su potvrdili otpornost sektora, čak i u scenarijima malo vjerojatnih, ali mogućih šokova.

Hrvatsko gospodarstvo u ovoj bi godini trebalo nastaviti razmjerno snažno rasti, iako sporije nego prošle godine. Rast zaposlenosti kao i rast plaća također bi trebali ostati razmjerno visoki, a očekuje se i nastavak usporavanja inflacije. Rast cijena stambenih nekretnina lani se blago usporio, premda je i dalje na visokoj razini, a broj kupoprodajnih transakcija stabilizirao se nakon dvije godine smanjivanja. U ovoj se godini nastavila snažna kreditna aktivnost, potpomognuta ublažavanjem stupnja restriktivnosti monetarne politike ESB-a, pa se zaustavio dugogodišnji trend smanjivanja ukupne zaduženosti kućanstava. Ujedno je vidljivo pogoršanje kvalitete nestambenih kredita odobrenih u posljednjih nekoliko godina, što naglašava ranjivost dijela zaduženih kućanstava.

Kako bi ublažila rizike povezane s relativno blagim kriterijima kreditiranja kućanstava, Hrvatska narodna banka od srpnja uvodi nove makrobonitetne mjere kojima će pri odobravanju kredita ograničiti omjere duga i dohotka potrošača (DSTI), iznos kredita u odnosu prema vrijednosti nekretnine (LTV) te njihovu ročnost. Te mjere čine trajni strukturni element makrobonitetne politike HNB-a kojim se ublažava prekomjerno zaduživanje potrošača i prekomjerno preuzimanje rizika od strane banaka, što bi u pogoršanim makrofinancijskim uvjetima moglo nepovoljno utjecati na gospodarski rast i financijsku stabilnost. Te su mjere komplementarne s postojećim makrobonitetnim mjerama koje od banaka zahtijevaju održavanje dodatnih slojeva kapitala. Sve će mjere zajedno poduprijeti otpornost banaka na moguće šokove, koja je prema rezultatima aktualnoga stresnog testiranja banaka i nadalje visoka.