Održana 25. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Vijeće za financijsku stabilnost održalo je danas 25. sjednicu pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Marka Primorca, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Ocijenjeno je da geopolitički rizici ostaju ključan izazov za očuvanje financijske stabilnosti. Nakon što su na svjetskim financijskim tržištima u prvom dijelu godine bili prisutni kratkotrajni, ali snažni skokovi kolebljivosti, smirivanje napetosti u drugom dijelu godine potaknulo je oporavak raspoloženja tržišta i smanjenje kolebljivosti. Zahvaljujući tome, većina klasa financijske imovine na svjetskim financijskim tržištima porasla je, a slična su kretanja ostvarena i na domaćem tržištu kapitala, gdje u iznimno visokom rastu redovnog prometa dominira trgovanje dionicama i sve zastupljenijim ETF-ovima. Unatoč snažnoj izvedbi, domaće tržište kapitala i nadalje obilježavaju visoka koncentriranost trgovanja i potisnuta likvidnost. S obzirom na pozitivna svjetska i domaća kretanja na financijskim tržištima, imovina je domaćega sektora financijskih usluga povećana, uz rast profitabilnosti, koji je pridonio jačanju otpornosti sektora. Usto, sektor je i nadalje osjetljiv na moguće tržišne i kamatne šokove. Iako sve manja, i nadalje visoka koncentracija izloženosti institucionalnih ulagača potencijalni je kanal prijenosa rizika u slučaju rasta trenutačno potisnute globalne premije za rizik. Stoga se izloženost sektora financijskih usluga dugoročnim sistemskim rizicima zadržala na povišenoj razini.

Tekuća kreditna aktivnost banaka u trećem se tromjesečju počela usporavati, nakon što je u prethodnom tromjesečju bila privremeno povišena zbog "akcijskih" kamatnih stopa, uvedenih uoči početka primjene novih makrobonitetnih mjera. No, na godišnjoj je razini rast kredita kućanstvima i poduzećima ostao visok, a rast cijena stambenih nekretnina, u uvjetima snažne domaće potražnje i pada kamatnih stopa, čak se i ubrzao. S obzirom na to da se domaći financijski ciklus i nadalje nalazi u fazi ekspanzije, HNB je najavio dodatno povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, s 1,5% na 2%, u primjeni od 1. siječnja 2027., čime se dodatno jača otpornost banaka na moguće šokove.

Nova makrobonitetna ograničenja kriterija kreditiranja, koja su u primjeni od 1. srpnja, u prvim mjesecima primjene postigla su očekivane učinke u ublažavanju rizika povezanih s kreditiranjem stanovništva. Rast gotovinskih kredita znatnije je oslabio, uz znatan pad prosječnog DSTI omjera, kao i udjela kredita s DSTI omjerom iznad ograničenja. Slabije usporavanje rasta stambenih kredita djelomice odražava nastavak isplata kredita ugovorenih prije početka primjene ograničenja kriterija kreditiranja. Kod stambenih kredita ugovorenih i isplaćenih nakon 1. srpnja bitno se  smanjio udio onih s DSTI i LTV omjerom većim od ograničenja. Također, ti krediti imaju niži prosječni DSTI omjer od kredita ugovorenih neposredno uoči stupanja mjera na snagu, dok se prosječni LTV omjer neznatno povećao.

Predstavnice Hrvatske agencije za osiguranje depozita izvijestile su o iznosu i strukturi ukupnih i osiguranih depozita.